Zapravo, suvremena su istraživanja pokazala da je subjektivna svijest, koja se još u prošlom stoljeću smatrala isključivom privilegijom Homo sapiensa, prilično raširena u životinjskom svijetu.
Skupina kognitivnih neuroznanstvenika, računalnih neuroznanstvenika, neuro-anatoma, neurofarmakologa i neurofiziologa stoga je na Sveučilištu Cambridge u srpnju sastavila i potpisala dokument nazvan Cambridge Declaration on Consciousness kojim je službeno potvrđena ta činjenica.
Dokazi pokazuju da ljudi nisu jedinstveni posjednici neuroloških supstrata koji stvaraju svijest', stoji u priopćenju skupine. 'Životinje poput sisavaca i ptica i mnoga druga stvorenja, uključujući hobotnice, imaju iste neurološke supstrate.
Hobotnice su jedini beskralježnjaci koji su dobili to važno priznanje. Brojne studije potvrdile su da je ono zasluženo. Primjerice, jedno istraživanje iz 2009. utvrdilo je da neke hobotnice sakupljaju ljuske od kokosa i od njih stvaraju pokretna skloništa, što je dokaz da koriste oruđe. Neke druge studije pokazale su da imaju vrlo sofisticiranu prostornu navigaciju i pamćenje. Biolozi tvrde da u divljini znaju točno procijeniti koliko kamenja trebaju prikupiti kako bi suzile otvor u kojem se skrivaju. Osim toga, laboratorijska su istraživanja otkrila da se potpuno drugačije ponašaju kada ih se drži u akvarijima u kojima nema dovoljno predmeta koji bi potaknuli njihovo zanimanje.
Odakle otpor prema priznanju svijesti drugih vrsta?
Što je desetljećima sprečavalo znanstvenike da prihvate postojanje svijesti kod stvorenja koja ne pripadaju našem obiteljskom stablu? Odgovor je jednostavan – anatomija mozga. Prema starijim modelima moždanih aktivnosti, smatralo se da svjesna iskustva nastaju u našem izuzetno razvijenom korteksu. Međutim, suvremeni istraživači, kao i potpisnici nove deklaracije, ističu da su se brojne živčane mreže uključene u funkcije kao što su pozornost, spavanje i odlučivanje pojavile u evoluciji još kod beskralježnjaka te da postoje čak i kod mekušaca - hobotnica.
Prema novom dokumentu, čak ni osjećaji ne ovise o nekim određenim strukturama mozga kao što je korteks. Zapravo, brojna druga područja koja se u našim mozgovima aktiviraju kada osjećamo također imaju ključno značenje u emocionalnom ponašanju životinja.
„Kako točno organizirana tvar mozga stvara slike i zvukove, požudu i mržnju, sjećanja, snove i planove, još uvijek nije jasno“, rekao je jedan od potpisnika te deklaracije, Christof Koch, čelni čovjek na Allen Institute of Brain Science. „Pred nama i dalje ostaje izazov da shvatimo kako šaputanje živčanih stanica, povezanih tisućama aksona, stvara osjećaje svijesti“, napisao je Koch.
Dakle, novom deklaracijom hobotnice su dobile službeno priznanje da imaju svijest. Kako zapravo izgledaju njihovi doživljaji, znanost tek treba otkriti.
Izvor: tportal.hr
Nema komentara:
Objavi komentar