Brojni mediji i protivnici biotehnologije nedavno su glasno
pozdravili vijest prema kojoj je istraživanje francuskih znanstvenika pokazalo
da GMO hrana može biti opasna po zdravlje.
No studija je odmah naišla na oštre kritike neovisnih
znanstvenika širom svijeta, čak i nekih koji uobičajeno nisu skloni
biotehnologiji.
Podsjetimo, tim stručnjaka sa Sveučilišta u Caenu objavio je
u časopisu Food and Chemical Toxicology
rezultate prema kojima su štakori hranjeni modificiranim NK603 kukuruzom u
većem broju obolijevali od raka te preuranjeno ugibali. Ovaj GMO kukuruz razvio
je biotehnološki div Monsanto kako bi bio otporan na
njegov herbicid Roundup protiv korova. Na taj način poljoprivrednici bi mogli
uništavati korove herbicidom, a kukuruz bi ostao zdrav.
Za
teške riječi trebaju čvrsti dokazi
Zašto je nova studija izazvala tako oštre reakcije?
Istraživanja GMO-a u javnosti prirodno stvaraju snažan naboj i polarizaciju - u
pitanju su hrana i zdravlje. Iako bi biotehnologija trebala omogućiti
dizajniranje biljaka otpornijih na nepogodne vremenske uvjete i insekte,
olakšati i pospješiti njihov uzgoj te tako pojeftiniti hranu i smanjiti glad, u
dijelu javnosti ova se priča često doživljava kao borba prirodnog i
neprirodnog, dobra i zla te malih ljudi protiv moćnih korporacija. Osim toga,
logično je očekivati da će bombastični naslovi kojima su mediji objavili rezultate
u javnosti izazvati veliki strah od svih GMO-a, a ne samo analiziranog, i to
čak i ako se rezultati konačno ne potvrde - u sjećanju će ostati debelo tiskana
upozorenja. U takvoj atmosferi testiranja GMO proizvoda moraju biti potpuno
neutralna i vrlo uvjerljiva. Drugim riječima poznata izreka kojom se ravnaju
svi ozbiljni znanstvenici: „Velike tvrdnje traže jake dokaze“, u ovakvim
slučajevima ima osobitu težinu. A kritičari novog istraživanja slažu se da ih
ono nije ponudilo.
Naime, brojni neovisni stručnjaci ističu da su u objavljenom
radu korištene dvojbene metode i statističke tehnike.
„U ovom radu ima vrlo malo znanstvene kredibilnosti“,
upozorila je biotehnologinja Martina Newell-McGloughlin s
University of California u Davisu i dodala: „Nedostaci testa su jednostavno
nevjerojatni. Da budem iskrena, statističke analize koje su koristili zapravo
mi izgledaju kao lov na potvrde.“
Čak ni poznata kritičarka biotehnologije i zagovornica
prirodne hrane, nutricionistkinja Marion Nestle, ne
vjeruje u studiju. „Ne mogu je još uvijek shvatiti. Čudno je komplicirana i
nejasna u ključnim stvarima: čime su hranili kontrolnu skupinu, koje su
relativne razine tumora, zašto one nisu izražene, koji bi mogao biti uzročni
mehanizam. Ne mogu zamisliti biološki razlog zbog kojeg bi GMO ovo uzrokovao.
Sumnjičava sam prema ovoj studiji“, rekla je Nestle za Washington Post.
Nedostaci studije
Ključni problemi na koje najviše upozoravaju kritičari francuskog
istraživanja su sljedeći:
1) Uzorak za testiranje bio je malen – u svakoj testiranoj
skupini bilo je samo 10 štakora.
2) Štakori su bili vrste Sprague-Dawley koja se često
koristi u istraživanjima jer većina jedinki prirodno razvija tumore neovisno o
prehrani, osobito u dvogodišnjoj studiji u kojoj su štakori doživjeli svoju
duboku starost.
3) U kontrolnoj skupini, koja nije uzimala dvojbenu hranu,
bilo je samo 20 štakora, dakle, čak devet puta manje nego u svim testiranim
skupinama dok su uobičajeno kontrolne skupine dva do tri puta veće od
testiranih.
4) Rezultati su bili besmisleni – koliko god je velik bio
udio herbicida ili GMO kukuruza u prehrani štakora, razine raka i preuranjene
smrti ostale su iste; dakle, nije bilo reakcija na doziranje.
5) Studija nije predstavila nikakve rezultate u kontrolnoj
skupini.
6) Štakori vrste Sprague-Dawley znaju biti osjetljivi i na
male neravnoteže u prehrani, a testirani primjerci dobivali su najmanje 11
posto GMO kukuruza, dakle, nebalansiranu prehranu.
7) Neki stručnjaci ističu da je sam voditelj istraživanja Gilles-Eric
Seralini priznao da su ga neizravno, preko fondova, financirale
tvrtke Auchan i Carrefour koje u svojim trgovačkim lancima promiču i prodaju
organsku hranu.
8) Seralini i njegov tim teško se mogu smatrati neutralnima
jer su već godinama gorljvi protivnici biotehnoloških proizvoda; Seralini je
autor knjige 'GMO hrana, prava rasprava' koja upozorava na štetnost GMO-a i
zagovornik je njihove zabrane.
9) Autori studije nisu omogućili novinarima uvid u rezultate
studije prije njezina objavljivanja kako bi potražili mišljenje neovisnih
stručnjaka, što nije uobičajeno.
10) Neki također ističu da se već 20 godina milijarde
životinja i milijuni ljudi u EU-u hrane proizvodima od GMO soje, međutim, do
sada nije bilo nikakvih prijava problema bilo iz redova farmera, liječnika ili
veterinara.
David
Spiegelhalter,
statističar i profesor javnog razumijevanja rizika na Sveučilištu Cambridge,
kaže da je iznenađen da je studija uopće prihvaćena za objavljivanje jer su, po
njegovom mišljenju, njene metode, statistike i zaključci ispod svih očekivanja.
Istraživanje nije impresioniralo ni hrvatske stručnjake.
Ravnatelj Hrvatskog toksikološkog zavoda dr. sc. Franjo
Plavšić ističe
da francuska studija nije slijedila strogo propisana pravila ispitivanja
karcinogenosti uvedena zbog činjenice da u lošem pokusu sve može biti karcinogeno
- u većoj ili manjoj mjeri.
„Ovaj pokus nije bio vođen prema jasnim procedurama EU-a i
već po tome se rezultati ne mogu uzeti u obzir“, istaknuo je. „Prije svega,
izbor životinja je bio loš, jer se za ovakve pokuse moraju koristiti vrste koje
nisu predodređene za razvijanje karcinogenosti bez obzira hoće li biti
tretirane s ovim ili onim kemikalijama. Izabrane životinje su bez vanjskih
utjecaja bile predodređene da će dobiti rak i koriste se u sasvim drukčije
svrhe, primjerice za ispitivanje lijekova protiv raka.“
Plavšić smatra da nema nikakve logike očekivati da će GMO
hrana biti karcinogena po svojem osnovnom sastavu - proteinima,
ugljikohidratima itd. „Istovremeno problem mogu biti onečišćenja herbicidima na
koje su određene GMO biljke neosjetljive, pa ih se naveliko primjenjuje. Jedno
istraživanje ne donosi istinu i stoga je potrebno pričekati potvrdu ili
opovrgavanje rezultata. Vrlo sam skeptičan prema objavljenim rezultatima“,
rekao je Plavšić.
Organizatorica EMBO radionice o anatomiji i embriologiji
miševa dr. sc. Ana Marušić kaže da studija nije
jasno prezentirana tako da se iz nje ne mogu izvući nikakvi vjerodostojni
zaključci.
„Studija se očito temeljila na složenom pokusu s puno
skupina te je konačna statistička analiza trebala uzeti u obzir sve skupine. U
ovoj ih ima čak 24 i to bez osnovne, kontrolne skupine koja, čini se, nije
uključena“, rekla je Marušić i dodala: „Isto tako, nije jasan izračun veličine
uzorka. Primjerice, ako predviđate razliku u preživljavanju između samo dvije
skupine i smanjenje preživljavanja sa 30 posto na 15 posto, samo za te dvije
skupine trebate imati po 102 štakora u svakoj skupini. Možda su istraživači i
napravili kvalitetno istraživanje, ali iz načina na koji su ga predstavili to
sigurno nije jasno.“
Nakon objavljivanja rezultata prošli tjedan francuske su
vlasti zatražile reviziju studije koja bi trebala potvrditi ili opovrgnuti
zaključke Seralinijeva tima. Čini se da bi za konačno definiranje stava prema
konkretnom proizvodu najbolje bilo pričekati njezine nalaze.
Izvor:
tportal.hr
Nema komentara:
Objavi komentar