Unatoč činjenici da žene žive dulje od muškaraca, čini se da njihov mozak stari brže. Mogući razlog? Stresniji život.
Kako ljudi stare, neki geni postaju aktivniji dok se kod drugih aktivnost smanjuje. U ljudskom mozgu te se promjene mogu promatrati kroz transkriptome – set molekula RNA koji ukazuju na aktivnost gena unutar populacija stanica.
Kada su Mehmet Somel (računalni biolog Sveučilišta u Kaliforniji, Berkley) i njegovi kolege usporedili transkriptome 55 muških i ženskih mozgova, različite starosti, ostali su iznenađeni da uzorak genske aktivacije i deaktivacije, koji se pojavljuje sa starenjem, napreduje brže u žena nego u muškaraca. To je posebno bilo vidljivo na području predčeonog korteksa.
Prema Somelu to je bilo u suprotnosti od onoga što su prvotno očekivali. Uzevši u obzir da žene žive dulje očekivalo se kako će promjene mozga biti sporije. No, dobiveni rezultati uklapaju se sa svakodnevnim zapažanjima starenja da svi organi unutar iste jedinke ne stare jednakom brzinom.
Njegov tim usporedio je ekspresiju više od 13 000 gena u četiri različite regije mozga. U jednoj regiji (gornji frontalni giri) uočili su 667 gena koji imaju različitu ekspresiju u muškaraca u odnosu na žene tijekom starenja. Od njih, 98% povezano je s bržim starenjem kod žena. Neke od tih promjena gena ranije su bile povezane s općim kognitivnim propadanjem i degenerativnim bolestima.
Međutim, razlike među spolovima nisu bile jedinstvene za sve žene. Približno polovica žena pokazivala je ubrzane promjene povezane sa starošću. Istraživači smatraju da su te razlike uzrokovane utjecajem okoliša, a ne samo biološka posljedica.
Međutim, razlike među spolovima nisu bile jedinstvene za sve žene. Približno polovica žena pokazivala je ubrzane promjene povezane sa starošću. Istraživači smatraju da su te razlike uzrokovane utjecajem okoliša, a ne samo biološka posljedica.
Somel povezuje viši stres uz brže starenje mozga. Njegov tim našao je moguću potvrdu te teorije prilikom promatranja majmuna, gdje je stres doveo do sličnih promjena transkriptoma mozga.
S druge strane Cyndi Shannon Weickert (Neuroscience Research Australia) smatra da su početni rezultati zanimljivi, ali da je postavljanje veze između stresa i promjena mozga spekulativno. Smatra da bi bilo potrebno znati da li su ispitivanici u trenutku smrti imali i druge zdravstvene probleme koji su mogli utjecati na transkriptome mozga. Napominje da je stres samo jedan od mogućih uzroka. Upala, primjerice, također može dovesti do sličnih genetskih promjena.
Somel dalje planira testirati učinke stresa na transkriptome mozga glodavaca. Također želi usporediti neurodegenerativne bolesti povezane sa starošću i stresom u različitim ljudskim kulturama. Smatra da ako je hipoteza točna, svaka politika koja omogućava jednakost u mogućnosti zapošljavanja žena, može poboljšati zdravlje u budućnosti.
Aging Cell, DOI: 10.1111/j.1474-9726.2012.00859.x
http://www.newscientist.com
Nema komentara:
Objavi komentar