ponedjeljak, 30. srpnja 2012.

Klimatski skeptici konačno priznali poraz



Tlo našeg planeta u posljednjih se 250 godina zagrijalo za 1,5 stupnjeva, a ljudi su gotovo jedini uzrok ovog zatopljenja, pokazalo je novo znanstveno istraživanje koje je proveo tim klimatskih skeptika.

Utemeljitelj projekta Berkeley Earth Surface Temperature (Best), profesor Richard Muller, fizičar koji do nedavno nije vjerovao u globalno zatopljenje, kaže da su ga ovi rezultati iznenadili.

„Nismo to očekivali, međutim, kao znanstvenicima dužnost nam je da dozvolimo da nam podaci promijene mišljenje“, rekao je Muller i dodao kako se danas smatra preobraćenim skeptikom nakon što je za kratko vrijeme doživio potpuni zaokret.

„Naši rezultati pokazuju da je prosječna temperatura tla Zemlje porasla za oko 2,5 stupnjeva u posljednjih 250 godina, od čega 1,5 u zadnjih 50. Štoviše čini se da je sav taj porast rezultat ljudskih emisija stakleničkih plinova“, napisao je u svojem izviješću za New York Times američki fizičar.

Tim znanstvenika s University of California u Berkeleyu prikupio je podatke o temperaturama izmjerene od 1753. godine na 44.455 lokacija. U ovom istraživanju znanstvenici su, za razliku od prijašnjih, proveli automatiziranu obradu podataka kako bi izbjegli moguću ljudsku pristranost, koja se ranije našla na udaru kritika klimatskih skeptika. Tim s Besta zaključio je da, unatoč detaljnim analizama, njihovi rezultati odgovaraju onima koji su dobiveni u ranijim studijama samo što im je nesigurnost smanjena.

Isti je tim prošloga listopada objavio rezultate koji su pokazali da je prosječna temperatura tla od sredine 1950-ih porasla za oko jedan stupanj, međutim, u toj studiji nije ispitan ključni krivac za zagrijavanje. U novom istraživanju tim je analizirao zagrijavanje koje su izazvale solarne aktivnosti koje su popularno objašnjenje za klimatske promjene među klimatskim skepticima. Pokazalo se da je doprinos Sunca zagrijavanju u posljednjih 250 godina bio jednak nuli. Vulkanske erupcije izazvale su manje padove temperature u razdoblju od 1750. do 1850.

„Mada ovo još uvijek ne dokazuje da globalno zagrijavanje uzrokuju staklenički plinovi koje stvaraju ljudi, to je ipak najbolje objašnjenje koje smo našli', rekao je Muller dodavši da su njihovi nalazi još snažniji od onih koje je utvrdio Međuvladin panel za klimatske promjene. No unatoč jakim argumentima i činjenici da su do njih došli sami klimatski skeptici, neki protivnici ideje o ljudskom utjecaju na zagrijavanje i dalje ostaju uporni. Tako prof. Judith Curry, klimatologinja na Georgia Institute of Technology i voditeljica popularnog bloga za klimatske skeptike smatra da je metodologija kojom su dobiveni novi rezultati previše jednostavna.

Šlag na tortu ovog otkrića nedvojbeno predstavljaju još dvije nove studije. Prema prvoj objavljenoj jučer u časopisu Nature Geoscience kronična suša koja je pogodila Sjevernu Ameriku od 2000. do 2004. najveća je u posljednjih 800 godina. U njoj znanstvenici također najavljuju da će ovakvi sušni periodi u skoroj budućnosti postati uobičajeni. Druga je pak pokazala da se glečeri na Himalaji ipak otapaju. Prema njoj je od 1970-ih do danas nestalo oko devet posto leda na Himalaji i Tibetanskoj visoravni. Podaci također pokazuju da se ovo otapanje ubrzava. Podsjetimo, klimatski su skeptici oštro napali izviješće UN-a u kojem je pogrešno prognozirano da će ledenjaci Himalaje nestati do 2035.

Zanimljivo je također da je jedno nedavno provedeno ispitivanje pokazalo da su klimatski skeptici također u većem postotku skloniji raznim drugim teorijama urote kao što je primjerice ona prema kojoj ljudi nikada nisu sletjeli na Mjesec.

Izvor: tportal.hr

nedjelja, 29. srpnja 2012.

Stres može izazvati preuranjeno starenje ženskog mozga


Unatoč činjenici da žene žive dulje od muškaraca, čini se da njihov mozak stari brže. Mogući razlog? Stresniji život.

Kako ljudi stare, neki geni postaju aktivniji dok se kod drugih aktivnost smanjuje. U ljudskom mozgu te se promjene mogu promatrati kroz transkriptome – set molekula RNA koji ukazuju na aktivnost gena unutar populacija stanica.

Kada su Mehmet Somel (računalni biolog Sveučilišta u Kaliforniji, Berkley) i njegovi kolege usporedili transkriptome 55 muških i ženskih mozgova, različite starosti, ostali su iznenađeni da uzorak genske aktivacije i deaktivacije, koji se pojavljuje sa starenjem, napreduje brže u žena nego u muškaraca. To je posebno bilo vidljivo na području predčeonog korteksa.

Prema Somelu to je bilo u suprotnosti od onoga što su prvotno očekivali. Uzevši u obzir da žene žive dulje očekivalo se kako će promjene mozga biti sporije. No, dobiveni rezultati uklapaju se sa svakodnevnim zapažanjima starenja da svi organi unutar iste jedinke ne stare jednakom brzinom.

Njegov tim usporedio je ekspresiju više od 13 000 gena u četiri različite regije mozga. U jednoj regiji (gornji frontalni giri) uočili su 667 gena koji imaju različitu ekspresiju u muškaraca u odnosu na žene tijekom starenja. Od njih, 98% povezano je s bržim starenjem kod žena. Neke od tih promjena gena ranije su bile povezane s općim kognitivnim propadanjem i degenerativnim bolestima.

Međutim, razlike među spolovima nisu bile jedinstvene za sve žene. Približno polovica žena pokazivala je ubrzane promjene povezane sa starošću. Istraživači smatraju da su te razlike uzrokovane utjecajem okoliša, a ne samo biološka posljedica.

Somel povezuje viši stres uz brže starenje mozga. Njegov tim našao je moguću potvrdu te teorije prilikom promatranja majmuna, gdje je stres doveo do sličnih promjena transkriptoma mozga.

S druge strane Cyndi Shannon Weickert (Neuroscience Research Australia) smatra da su početni rezultati zanimljivi, ali da je postavljanje veze između stresa i promjena mozga  spekulativno. Smatra da bi bilo potrebno znati da li su ispitivanici u trenutku smrti imali i druge zdravstvene probleme koji su mogli utjecati na transkriptome mozga. Napominje da je stres samo jedan od mogućih uzroka. Upala, primjerice, također može dovesti do sličnih genetskih promjena.

Somel dalje planira testirati učinke stresa na transkriptome mozga glodavaca. Također želi usporediti neurodegenerativne bolesti povezane sa starošću i stresom u različitim ljudskim kulturama. Smatra da ako je hipoteza točna, svaka politika koja omogućava jednakost u mogućnosti zapošljavanja žena, može poboljšati zdravlje u budućnosti.

Aging Cell, DOI: 10.1111/j.1474-9726.2012.00859.x
http://www.newscientist.com